Bla’ski rječnik
Što mi učini jedno dosadno popodne koje sam skoro cijelo besposličarila. Krajnje desni tab headera na ovom blogu preimenovan je u ‘bla’ski rječnik‘. Što se tu krije? Tu se nalazi tri sata (+ još koji) tipkaranja riječi koje koriste stanovnici Blata na otoku Korčuli, moji sumještani, a koje su više ili manje različite od književnih. Eto, sad znate otkud sam i gdje se nalazi mjesto moje malo, ali slatko.
Spontano mi je došlo (iskreno: bilo mi je jako dosadno, iako sam ideju duže vrijeme htjela realizirati pošto do sada nisam naišla na išta takvo) da popišem samo neke od riječi koje nemaju veze s književnima, a presmiješne su. To se na kraju pretvorilo u oko 300 (u trenutku objave teksta) 600 pojmova (trenutačna brojka), s kojima nisam znala što bi. Kako me na blogu dugo nije bilo, rekoh si zašto ne tu objaviti. Kome dobro dođe, dobro dođe. Znam kakvu muku u sporazumijevanju s domaćinima otočanima imaju ljudi koji se prvi put, a i deseti zateknu dolje. Blatski, i većinom otočki, ponekad zvuči kao potpuno drugi jezik.
U toj sredini (i ostalim mjestima na otocima, pa i svim ostalim u Hrvatskoj) postoji više zakonitosti koje se mogu primijetiti u govoru, a da to nije samo ikavica (ili neko drugo narječje) - pretvaranje sloga ije, je i slova e u dugo ili kratko i. Osim toga, to što su ove riječi popisane ne znači i da je jednostavno pretpostaviti kako se one izgovaraju. Naglasak pojedinih vokala jako je bitan i ljudima većinom čudan. Razvlačenje i strelovito izgovaranje pojedinih samoglasnika u riječima dati će sasvim drugačije rezultate. Dolazim u iskušenje da zbog boljeg razumijevanja snimim podcast, iako sumnjam da bi to itko poslušao.
Trebam napomenuti, obzirom na broj pojmova koje sadrži, da ovo što sam napravila i nije rječnik u pravom smislu te riječi, već mini džepni popis za slučaj nužde (nadam se da to neće i ostati), sastavljen jednostavno, da jednostavnije nije moglo. To sam to učinila potpuno amaterski bez ikakvog predznanja o sastavljanju rječnika bilo koje vrste, stoga nemojte zamjeriti na greškama u pristupu i prezentaciji. Nadam se da će broj ’starobla’skih’ riječi, kako ih zovem, koje popis sadrži s vremenom povećavati jer materijala još ima, samo ga se treba sjetiti. Lakše bi mi ga bilo nadopuniti da sam dolje. Al’ što je tu je. Djede i bake će mi biti od velike koristi ako zapnem. Njih, pak, malo tko tko nije iz Blata može do kraja razumjeti.
Po mom mišljenju, razlog zbog kojeg mladi ljudi, Blaćani, sve manje koriste ’starobla’ski’ i što se on među njima sve manje čuje je taj što su relativno nedavno mediji duboko zašli u način života mojih sumještana (a govorim i iz vlastitog iskustva). Pojava mnoštva časopisa, veće posvećivanje pažnje televiziji, glazba, filmovi, češća putovanja, odlasci na studij i, naravno, Internet utjecali su na širenje književnog načina izražavanja. Do tada je njegovan arhaični jezik koji je svoje stanje mogao dobrano zahvaliti i višestoljetnom utjecaju talijanskih okupatora.
Sastaviti, primjerice, univerzalni Dalmatinski rječnik je skoro nemoguće iz jedne jednostavne činjenice, a ta je da skoro svako mjesto ima vlastiti sustav riječi koje koristi i koji se je desetljećima koristio. Pridodamo li tome još i različit naglasak čak i među susjednim mjestima, udaljenima tek nekoliko kilometara, dolazimo do velike raznolikosti u izražavanju. Vela Luka i Smokvica, primjerice, odmah na ‘prvi sluh’ imaju različit naglasak na pojedinim vokalima, a i drugačije riječi koje se koriste za određene stvari, pojave i ostalo, u odnosu na stanovnike Blata od kojeg su udaljeni 7 i 10 kilometara.
Psovke sam izostavila, iako su mještani jako maštoviti s njihovom upotrebom. S vremenom ću dodavati i izraze koji se upotrebljavaju u svakodnevnom govoru poput ‘Ćapat’ pod bandiru’, ‘Ćuća me je’ i slične. Tko zna kako će moj mali projektić na kraju završiti… Inače, puno toga zvuči jako smiješno napisano. Nad nekim riječima sam zastala, nekoliko ih puta izgovorila na glas i skoro nisam mogla povjerovati da se one pod normalno koriste u govoru stanovnika mog malog mjesta, a i meni se omaknu.
Još jedan od razloga zašto sam se posvetila ovome je taj što smatram da bi bila velika šteta da bla’ske (starobla’ske) riječi, koje su dijelom jako različite od književnih i po tome interesantne, padnu u zaborav, da ne ostanu zapisane, pa makar i na ‘digitalnom papiru’. One su dio tradicije Blata, otoka Korčule, Dalmacije pa tako i Hravtske. One su dio onoga po čemu je to mjesto posebno, zanimljivo, uostalom, kao i mnoga druga.
Za lakše snalaženje po rječniku možete koristiti opciju ctrl + f (klikni zadanu naredbu i utipkaj riječ koja te zanima). Nadam se da je sve pregledno objavljeno, iako je forma za prezentaciju ovakvog tipa sadržaja na blogu dosta ograničena. Sad mi pada na pamet tisuću ideja kako to organizirati, no ništa od toga jer nisam programer :)
Koliko sam ih uspjela pohvatati, postoje i neke zakonitosti. Napominjem još jednom, nisam stručnjak. Ovo sam napravila jer mi je zabavno i u najmanju ruku zanimljivo. Pravila koja sam primijetila možda nisu dobro pojašnjena (traži se ekspert za gramatiku jer neke jezične zavrzlame ja ne znam objasniti!:), ali postoje pa sam ih donekle pokušala navesti, iako sigurno mnoga od njih nedostaju. Za detaljnije analize vremena nemam, nažalost. Riječi koje spadaju u narednu kategoriju nisu navedene u bla’skom rječniku:
Pravila:
IJE, JE i E pretvara se u I (u slučaju IJE, izgovara se dugo I, u slučaju JE i E, izgovara se kratko, brzo I) - Riječi su Riči, Mjesec je Misec, Zvijezda je zvizda, Mreža je Mriža, Nesreća je Nesrića, Sjedi je Sedi, Cigarete su Cigareti, Ljepota je Lipota, Vrijedan je Vridan…
M se pretvara u N - Nisam je Nisan, Ne dam je Ne dan, Razumijem je Razumin, Sedam je Sedan, Osam je Osan, Znam je Znan, Plešem je Plešen…
Glagoli u infinitivu nemaju krajnje I - Završiti je Završit’, Pisati je Pisat’, Gledati je Gledat’, Padati je Padat’, Čitati je Čitat’, Paziti je Pazit’, Gristi je Grist’, Sunčati je Sunčat’…
Ne izgovara se krajnje O kod glagola u perfektu (+ pluskvamperfekt, aorist…) - Ispekao je Ispeka’, Popeo je Pope’, Zaigrao je Zaigra’, Napisao je Napisa’, Nacrtao je Nacrta’…
Lj se pretvara u J - Dolje, je Dole, Polje je Poje, Ključ je Kjuč, Žarulja je Žaruja, Ljubav je Jubav, Košulja je Košuja, Nevolja je Nevoja, Ulje je Uje, Ljubica je Jubica, Podivljati je Podivjat’, Ljuto je Juto, Kralj je Kraj, Koralj je Koraj…
Pravilno se izgovara Č i Ć u odnosu na izgovor u sjevernom dijelu Hrvatske gdje se u govoru, ne i pismu, koristi samo Č
Nekim osobnim i ličnim zamjenicama (instrumental) dodaje se N – Ja je Jan, Ti je Tin, Mi je Min, Vi je Vin + Mnom je Mnon, Tobom je Tobon, Njim je Njin, Njom je Njon, Njim je Njin
Pokaznim zamjenicama dodaje se I – Ovaj je Ovi, Taj je Ti, Onaj je Oni, Ovakav je Ovaki, Takav je Taki, Onakav je Onaki, Ovolik je Ovoliki, Tolik je Toliki, Onolik je Onoliki
T se pretvara u Ć - Igralište je Igrališće, Trgovište je Trgovišće, Uzletište je Uzletišće, Gušterica je Gušćerica…
Više riječi spaja se u jedan izraz - Bog ti dao je Bojtida, Ako Bog da je Kobojda, Pasti će je Paš’će, Od ovdje je Ozdavle, Pred sobom je Prisobon, S kime god je Skingod, Biti će je Bi’će…
Nekoliko izoliranih primjera - Cigareta je Cigaret’, Avion je Avijon, Švati je Šit’, Predsjednik je Presjednik, Kamion je Kamijon, Krompir je Kumpir, Hobotnica je Hubotnica, Šalša je Salsa, Prekriti je Pokrit’, Gospođa je Gospoja, Ptica je ‘Tica, Dečko je Deško, Zao je Zal, Riža je Rizi…
