Naredni post kopiram iz maila. Možda ste ga već dobili ili ste navedeno negdje drugdje pročitali. Nema veze. Meni je ovo totalno zanimljivo, pa i objavljujem. Pogotovo zbog (navodnog) načina na koji priroda ‘komunicira’ sa nama davajući nam do znanja što i kada jesti. Da je potpuno vjerovati napisanom i isto redovito primijenjivati, život bi nam bio puno jednostavniji.

Ovo mi je prilika da preporučim knjigu koja je prošle godine bila među popularnijima, a ja sam je dobila na poklon (hvala S.) Knjiga se također zove Ono si što jedeš, a napisala ju je Dr. Gillian McKeith.

Ako ste skloni vegetarijanstvu i makrobiotici, onda ste knjigu već pročitali ili je barem prelistali. Ako niste a ipak vas, poput mene, zanima način na koji tijelo vrlo jednostavno i očito signalizira nedostatak pojedinih neophodnih tvari, širok spektar novih namirnica koje do sada niste imali na jelovniku i što s njima učiniti – svakako pročitajte.

Nevjerojatno je koliko nam izgled jezika, podočnjaka ili kože može reći o stanju organizma. Knjiga je malo revolucionarna i na trenutke preoštra, a preporučeni način prehrane iziskuje jako puno vremena i truda. Svejedno, moram priznati da smo takav pristup i zaslužili količinom pizze i prženih krumpira koje potamanimo svaki tjedan. A sezonsko voće i povrće su tako njam.

U točnost sljedećih podataka se ne zaklinjem jer ih nisam provjeravala. Pa kaže mail…

Zapanjujući uvidi prošlih civilizacija potvrđeni su današnjom prehrambenom znanošću. Evo samo nekoliko primjera potpisa cjelovitosti voća i povrća.

Narezana mrkva nalikuje ljudskom oku. Zjenica, šarenica i linije koje se šire izgledaju baš kao ljudsko oko. I da… Znanost danas dokazuje da mrkva pojačava protok krvi i funkciju oka.

Rajčica ima četiri komore i crvene je boje. Srce je crvene boje i ima četiri komore. Istraživanja pokazuju da su rajčice čista i prava hrana za srce i krv.

Bobice grožđa vise u grozdu koji ima oblik srca, a bobice nalikuju krvnim stanicama. Znate što slijedi - straživanja pokazuju da je grožđe dobro za srce i vitalna hrana za krv.

Orah nalikuje malom mozgu, lijevoj i desnoj hemisferi mozga, gornji cerebrum i niži cerebellum. Čak su i brazde i utori na orahu nalik onima na mozgu. Znamo da orah pomaže u razvoju preko 3 tisuće neurotransmitera kako bi mozak mogao funkcionirati.

Grah zapravo liječi i pomaže u očuvanju funkcije bubrega i - nalikuje bubregu.

Celer i rabarbara nalikuju kostima. Ova vrsta hrane posebno “cilja” snagu kostiju. Kosti imaju u sebi 23%natrija, a toliko ga ima i ova hrana. Ako nemate dovoljno natrija u tijelu, tijelo ga izvlači iz kostiju te one postaju krhke. Ova vrsta hrane nadopunjava potrebe kostiju tijela.

Patlidžan, avokado i kruške “ciljaju” na zdravlje maternice i grlića maternice kod žena i nalikuju upravo tim organima. Današnja istraživanja pokazuju da ako žena pojede jednom tjedno jedan avokado, uravnotežuje hormone, djeluje na težinu i sprječava rak grlića maternice. Još zanimljivosti - potrebno je točno 9 mjeseci kako bi avokado narastao do zrelog voća.

Smokve su pune sjemenki i dok rastu, te vise u paru. Smokve povećavaju pokretljivost muških spermija i njihov broj, također su dobre kod prevladavanja steriliteta.

Slatki krumpir izgleda kao gušterača i zapravo regulira razinu šećera (glikemički indeks) kod dijabetičara.

Masline pomažu kod zdravlja i funkcije jajnika.

Grejp, naranča i drugo citrično voće nalikuju žlijezdama koje se nalaze u dojkama kod žena i zapravo pomažu zdravlju grudi i protoku limfe oko njih.

Luk nalikuje stanicama tijela, a istraživanja pokazuju da luk pomaže u čišćenju otpadnog materijala iz tjelesnih stanica. Da stvara suze koje ispiru epitelni sloj oka, mnogi od nas su iskusili.

Naišla sam na nekoliko zanimljivih i povezanih tekstova koji su se pozabavili mogućim utjecajima recesije na okoliš.

Prvi tekst na temu otkrio je pozitivno svjetlo priče (što se okoliša tiče). Gostujuća blogerica (28. 1.) na stranicama Finance Marketsa objavila je 10 načina putem kojih bi recesija mogla pomoći okolišu, a oni su sljedeći:

1. smanjenje deponija (zbog smanjene proizvodnje otpada)
2. manje prodanih mobitela (za mene iznenađujuće - ovaj dio priče mogao bi imati utjecaja na prestanak istrebljivanja gorila u Kongu čija je populacija prepolovljena)
3. smanjena prodaja SUV-a (jednog od najžešćih potrošača goriva u svojoj kategoriji)
4. manje prodanih plazma TV-a (koji troše više energije od običnih TV-a)
5. smanjenje izgaranja nafte i naftnih proizvoda (manje emisija CO2)
6. manje ljudi ubijenih na ulicama (pazite i ovo, također mi nepoznat podatak - najviše smrtonosnih automobilskih nesreća dogodi se na kratkim rutama poput odlaska u šoping centar. Bez novaca, ne ide se u nepotrebnu kupnju i ne gubi se glava)
7. manje putovanja brodovima (koji proizvode dvostruko više CO2 od aviona)
8. manja potreba za biogorivima (za čiju proizvodnju treba više energije)
9. manji broj ljudi odlaziti će na putovanja (manja potrošnja goriva = manja emisija CO2)
10. smanjenje konzumacije prehrambenih proizvoda s malom učinkovitošću (što prvenstveno ima veze sa proizvodnjom mesnih produkata)

Na sajtu možete pročitati malo detaljnija pojašnjenja navedenog. Ima smisla.

Nije trebalo puno da se pojavi i odgovor na prethodnih 10 točaka, odnosno druga strana priče. Ona negativna. 6. 2. na Treehuggeru objavljena su 4 razloga zbog kojih bi recesija mogla odmoći okolišu. Oni su, pak, sljedeći:

1. kompanije će smanjiti ulaganja u istraživanje & razvoj zelenih programa
2. prosječni ljudi, kada su financijski prikraćeni, traže jeftinije proizvode, što dovodi do izbacivanja zelenijih proizvoda sa liste prioriteta
3. manje novaca slijeva se u tržište dionica što čini dobivanje zajmova u bankama težim, što dalje znači puno više problema za male firme i startupove koji se bave plasiranjem i razvojem zelenih tehnologija
4. za trajanja ekonomske krize, birači od svojih vlada žele da se one bave ekonomskim pitanjima i spremni su prihvatiti niz zakona koji nisu u najboljem interesu okoliša

Zaključak ovog pesimističnog dijela je da u ovom slučaju ne moramo ni pomišljati na ikakav napredak što se globalnog zatopljenja tiče. Ima još i više smisla.

Po meni ne bi trebalo doći do isključivo pozitivnih ili isključivo negativnih utjecaja recesije na okoliš. Prije će se dogoditi nekakva njihova kombinacija. Nešto u stilu, da smanjila se količina otpada ili emisija CO2 koje proizvodimo, ali se i čini puno manje kako bi se saniralo dosadašnje negativne posljedice nemara prema planeti.

Također, nestabilna ekonomska situacija razmješta prioritete, ne samo vlada nego i svakog pojedinca, i to u korist pristupačnijih proizvoda i načina života, nauštrb onoga što bi bilo prihvatljivije za planetu, zeleniji način života i sva živa bića - osim za nas same.

Nastavak posta ‘One country, two systems’.

(Borg to Borg)

:)

(Juba - Nil - Sudan)

(Vrač)

(Pustinjska oluja - Khartoum)

(Predivna fotka. Ne znam što drugo reći)

(Slatki mali Sudanac)

(Ajme, a što ti to imaš u ruci!?)

(Biciklizam i ljenčarenje uz obalu Nila)

(c) Anton

Jesam se barem malo iskupila za višemjesečno izbivanje? ;)

Zaista mi se ne da nadugo i naširoko o tome di sam bila (u Sudanu nisam, da budemo načistu) i što sam radila (učila, polagala, radila, ljubovala i mjesecima imala problema s kvarovima na računalima - obrati pažnju na množinu).

Glavno da sam se konačno ‘vratila’ :)